Šolta je srednje veliki otok, no po svojim prirodnim osobitostima ona je bez sumnje jedan od najljepših otoka hrvatskog Jadrana. Udaljena od Splita 16km ili 9NM, sa svojih 60km obale, četiri luke i 24 uvale omogućuje posjetiocu brz dolazak i siguran, ugodan boravak. Suvremenim brzim plovilima na Šoltu se stiže za 15 do 20 minuta. Njezine luke i uvale mogu primiti i do tisuću malih brodova, a njezine prirodne plaže na tisuće kupača. Otok je civiliziran još u doba Ilira. U rimskom razdoblju dobiva određenu ulogu: stacionar-raskrsnica morskih putova, zaštita i opskrbna baza obalnih gradova i nadasve sigurno utočište. Sve je to kasnija povjest potvrdila čak do naših dana. Na otoku ima više od 200 povijesnih nalazišta odmlađeg kamenog doba do najnovijih zbivanja. Predpovijesne gomile, rimski sarkofazi i mozaici, ranokršćanska zdanja te seoski utvrđeni dvorci. Upravo po toj ruralnoj arhitekturi Šolta je odavno poznata. Za današnji naraštaj najvrednije blago Šolte jest njezina djevičanska priroda. To je prije svega južna strana otoka sa svojim divnim uvalama, žalima, sikama, otočićima, hridima...
Obiluje svakovrsnom ribom, omogućuje sve vrste športskog ribolova.
Ništa manje vrijedna jest i njezina flora: sa svojih 2000ha mediteranske makije, zajednice drveća, grmlja i trava, potpuno očuvane i nenatrunjene, pruža mogućnost posjetiocu da udahne miris i doživi prastari Mediteran, kolijevku civilizacije. Uz makiju koja cvijeta deset mjeseci u godini Šolta nudi na desetke vrsta začinskog, aromatskog i ljekovitog bilja, bogatstvo koje čeka budućeg otkrivača. Stoljetnim radom čovjek je tu prirodu oplemenio stablima masline, smokve, rogača, bajama i drugih voćaka, te vinove loze i brojnih poljskih i vrtnih kultura, a sve to raste danas daleko od tvorničkih dimnjaka, ekološki potpuno čisto, biološki neprocjenjivo. Šolta je bila i ostala jedinstvo zraka, kopna i mora, čovjeka i prirode, i to je najveće blago koje ona danas nudi posjetiocu omornom od modernog urbanog života.